INTERDISCIPLINARNA ANTROPOLOŠKA, EPIDEMIOLOŠKA I MOLEKULARNO-GENETIČKA ISTRAŽIVANJA ROMA U HRVATSKOJ

Institut za antropologiju

ZAVRŠENI PROJEKTI

Naziv projekta: Populacijska struktura i genetička povijest Roma zapadnog Balkana, 7349
Wenner-Gren Foundation, SAD

www.wennergren.org

Voditeljica: dr.sc. Irena Martinović Klarić

Istraživači:

  • Prof. dr. sc. Branka Janićijević
  • Prof. dr. sc. Nina Smolej Narančić
  • Dr.sc. Tatjana Škarić Jurić
  • Dr.sc. Lovorka Barać Lauc
  • Dr. sc. Marijana Peričić Salihović

Sažetak:

The field research was focused on the study of the Bayash, a branch of Romanian speaking Roma consisting of numerous groups living dispersedly in Central, Eastern and Southeastern Europe. Whereas the study of matrilinear heritage is underway, the origin and molecular architecture and of the Croatian Bayash paternal gene pool has been unveiled. The Bayash in Croatia represent one population of largely shared paternal genetic history characterized by a substantial percentage (44%) of common H1-M82 and E3b1-M78 lineages. Limited diversity of Indian specific H1-M82 lineages imply descent from closely related paternal ancestors from India, whereas substantial percentage of E3b1 lineages and high associated microsatellite variance is a reflection of significant admixture with majority populations from Southeastern Europe. Additional, although modest, traces of admixture are evident in the low frequencies of typical European haplogroups such as J2-M172, R1a-SRY1532, I1a-M253, R1b3-M269, G-M201 and I1b*-P37. Two phenomena are apparent in Croatian Bayash and analyzed European Romani populations: genetic homogeneity as a consequence of massive sharing of identical, ancestral Indian patrilineages in parallel with population differentiation based on variable distribution of less frequent, but typical European patrilineages introduced via more recent episodes of gene flow.

Naziv projekta: Debljina kod hrvatskih Roma: interakcija gena leptinskog sustava i biomarkera prehrambenog statusa u različitom okružju, 2012-36/2013-E7

Nutricia Research Foundation, Hag, Nizozemska

www.nutricia-research-foundation.org

Voditeljica: prof. dr. sc. Tatjana Škarić-Jurić

Istraživači:

  • Dr. sc. Marijana Peričić Salihović
  • Prof. dr. sc. Nina Smolej Narančić
  • Prof. dr. sc. Branka Janićijević
  • Prof. dr. sc. Jasna Miličić
  • Dr. sc. Ana Barešić
  • Dr.sc. Željka Tomas
  • Dr. sc. Matea Zajc Petranović

Sažetak:

Glavni je cilj ovog projekta istražiti učinke promjena u životnom stilu na ekspresiju genetičkih čimbenika rizika za debljinu. Među populacijama koje su izuzetno pogodne kao model za takvo istraživanje ističe se populacija hrvatskih Roma koja se nalazi u fazi tranzicije s tradicionalnog na moderan način života. Kako socioekonomsku tranziciju redovito prate promjene u načinu života te demografska i epidemiološka tranzicija, ovakvo istraživanje omogućuje prepoznavanje onih promjena koje nose povećani rizik za nastanak debljine, a time i za zdravlje populacije.

U ovom projektu analiziraju se obrasci pojavljivanja debljine u manjinskoj romskoj populaciji Hrvatske i ispituju se učinci promjena rizičnih čimbenika okoliša i načina života koji nastaju kao posljedice urbanizacije. Također se ispituje utjecaj gena leptinskog sustava (LEP, LEPR), kao i njihovo međudjelovanje s čimbenicima okoliša, na razvoj ovog složenog fenotipa. Očekujemo da će ovo istraživanje dati važan doprinos razumijevanju međuodnosa genetičkih i okolišnih čimbenika u razvoju debljine.

Naziv projekta: Molekularno-genetička obilježja populacija utemeljitelja – Romi kao model

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, RH 196-1962766-2763

Voditeljica projekta: Prof. dr. sc. Branka Janićijević

Istraživači i znanstveni novaci na projektu:

  • Dr. sc. Irena Martinović Klarić, znanstvena savjetnica
  • Dr. sc. Lovorka Barać Lauc, viša znanstvena suradnica
  • Dr. sc. Marijana Peričić Salihović, viša znanstvena suradnica
  • Ana Barešić, dipl. inž., znanstvena novakinja

Strani suradnici na projektu:

  • Prof. dr. sc. Luba Kaladiyeva
  • Dr. sc. Caroline Hayward
  • Prof. dr. sc. Toomas Kivisild
  • Dr. sc. Siiri Rootsi

Sažetak:

Glavni cilj projekta bio je procijeniti populacijsku i genetičku strukturu romske populacije RH „ancestralno informativnim“ biljezima te utvrditi postoji li genetičko opterećenje monogenski determiniranim poremećajima, s ciljem što boljeg razumijevanja njihove genetičke povijesti, unaprjeđenja uvjeta života i zdravstvenog stanja što u konačnici pridonosi intenzivnijem uključivanja Roma u širu društvenu zajednicu. Ostvarenje zacrtanih ciljeva bilo je vezano uz dinamiku kojom su pritjecala sredstva od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Tijekom cijelog projektnog razdoblja provedeno je ukupno 5 antropološko-epidemioloških terenskih istraživanja u romskim populacijama Republike Hrvatske i to: 3 terenska istraživanja u populacijama Roma Bajaša Baranje i Međimurja, te 2 terenska istraživanja u populacijama Balkanskih Roma grada Zagreba i Zagrebačke županije. Baza podataka Instituta (HAAB) nadopunjena je tako uzorcima prikupljenim na navedenim terenskim istraživanjima sa općim, medicinskim, morfološkim i fiziološkim podacima te DNA uzorcima ispitivanih populacija. Kako bismo što temeljitije procjenili populacijsku i genetičku strukturu romskih populacija u Hrvatskoj, provedena su molekularno genetička istraživanja uniparentalnih biljega (mtDNA i kromosom Y), autosomnih biljega (STR lokusi), te biljega kromosoma X (STR lokusi). Analize navedenih biljega, zahvaljujući različitom načinu njihovog nasljeđivanja, u cijelosti su omogućile rasvjetljavanje genetičke strukture ispitivanih populacija. Dobiveni rezultati doprinijeli su boljem razumijevanju kompleksnih odnosa među mnogobrojnim romskim skupinama koje se razlikuju ne samo po lingvističkim nego i ostalim socio-kulturnim obilježjima, a koja ih definiraju kao zasebne subizolate. Rezultati molekularnih analiza uniparetnalnih biljega potvrdili su pretpostavljeno indijsko podrijetlo svih romskih skupina, a u populaciji Roma Bajaša utvrđene su i specifične nasljedne linije mtDNA koje do sada nisu uočene kod ostalih romskih populacija, što ukazuje na njihove potencijalno različite migracijske puteve iz Indije i shodno tome dug period njihove izolacije. Analizom autosomnih STR lokusa utvrđena je značajno niža genetička raznolikost istraživanih populacija u odnosu na ostale geografski bliske većinske populacije, te nizak stupanj toka gena između romskih populacija i većinskih geografski im bliskih populacija. Rezultati analize vezanih lokusa na X kromosomu pokazali su da je razina vezanosti gena u romskim populacijama slična kao i u ostalim izoliranim populacijama što čini ovu populaciju izrazito pogodnim modelom za istraživanje kompleksnih svojstava. Rezultati provedenih molekularno genetičkih analiza genskih biljega i podaci prikupljeni i analizirani metodologijom svojstvenom za socio-kulturna istraživanja (analize upitnika) upućuju na izrazito visoki stupanj endogamije romskih populacija u Republici Hrvatskoj. U skladu s postavljenim ciljevima analizirali smo i privatne mutacije odgovorne za nastanak monogenskih nasljednih bolesti specifičnih za romske populacije. U istraživanim populacijama Roma Bajaša analizirali smo učestalost alela odgovornih za nastanak 4 monogenske bolesti: nasljednu senzomotornu neuropatiju – tip Lom (mutacija R148X u genu NDRG1), GM1 gangliozidozu (mutacija R59H u genu GLB1), mišićnu distrofiju zdjeličnog pojasa – tip 2C (mutacija C283Y u genu g-SG) i sindrom kongenitalnog katarakta facijalnog dismorfizma i neuropatije (supstitucija C/T 389 parova baza nizvodno od spoja ekson 6/intron 6 u genu CTDP1). Dobiveni rezultati ukazuju da postoje heterozigotni nosioci alela za nasljednu senzomotornu neuropatiju – tip Lom u populaciji Roma Bajaša u Hrvatskoj, čija učestalost odgovara onoj nađenoj u cjelokupnoj romskoj populaciji. Nosioci za tu bolest nađeni su isključivo u populaciji Roma Bajaša iz Baranje, dok u bajaškoj romskoj populaciji iz Međimurja nisu bili uočeni. Prisutnost nosioca mutacija za ostale tri istraživane bolesti nije uočena u hrvatskim populacijama Roma Bajaša. Svi dobiveni razultati ukazuju na visoki stupanj genetičke i socio-kulaturne različitosti između istraživanih romskih populacija u Republici Hrvatskoj te ukazuju na potrebu definiranja pojedinih romskih grupa kao jedinstvenih populacijskih skupina prilikom daljnjih znanstvenih istraživanja.

INSTITUT ZA ANTROPOLOGIJU

Ljudevita Gaja 32
10000 Zagreb, Croatia, p.p. 290
Tel: (+385) 01 55 35 100
Fax: (+385) 01 55 35 105
www.inatro.hr

BAZA

Prijava/Registracija u bazu podataka

PRIJAVI SE